Meditacija je prije svega opuštanje, a potom i moćna tehnika za promjenu navika i životnih okolnosti. Stara tisućama godina i danas je od neprocjenjive pomoći onima koji je prakticiraju. Jedni to rade sami, drugi u grupama.
Svatko može pronaći nešto što će mu pomoći da se opusti, meditaciju obično shvaćamo u smislu istočnjačkih načela. Srećom, postoji toliko mnogo različitih tehnika meditacije.
Posebno obratite pažnju na tehnike disanja! Naučite kako disati duboko i koristiti disanje punim plućima. Možete odabrati šetnje prirodom, trčanje, vježbanje, bilo koji umirujući sport, čitanje, jogu, pranje tanjura, gledanje ljudi, određene filmove, umjetnost, knjige, glazbu, ples, zapravo meditaciju, kuhanje, pjevanje i mnoge druge više.
Mijenjamo misli tako brzo, da bismo se usredotočili na radnju zahtijevaju razmišljanje i stalnu koncentraciju. Može se činiti teškim ako taj dio mozga ne vježbate dovoljno.
Sa smirenim otvorenim stanjem uma naša intuicija će nam omogućiti da se usredotočimo! Meditacija, tuširanje, čitanje knjige i neka dobra tjelovježba mogu nam pomoći da povratimo fokus. Jednostavno gledanje u prirodu ponovno fokusira um.
Vizualizirajte što želite učiniti i jednostavno se usredotočite!
Stres i meditacija
Fizički, stres nastaje normalnim tjelesnim djelovanjem, kao što je djelovanje kralješaka na diskove koji ih odvajaju tijekom hodanja ili trčanja, ili abnormalnom stimulacijom kao što je bolest, ozljeda, ekstremna temperatura okoline itd.
Mentalno ili emocionalno, određena količina stresa svojstvena je svakoj svjesnoj misli ili odluci.
Međutim, stres se prepoznaje kao stanje samo kada je dovoljno intenzivan da ga tjelesni regulacijski mehanizmi ne mogu prepoznati niti spoznati.
Stres može biti izazvan brojnim uvjetima koji variraju od pojedinca do pojedinca. Za većinu, veliki životni događaji, poput gubitka posla ili smrti voljene osobe, mogu izazvati ekstremnu reakciju koja se očituje u pojavi ili pogoršanju mentalnog ili fizičkog poremećaja.
Tu dolazimo do najvažnijeg dijela meditacije, a to su vježbe disanja koje uveliko mogu smanjiti ili eliminirati stres. U početku može biti teško i za povjerovati i za prakticirati no vremenom ćete uvidjeti od kolike su magične moći vježbe disanja.
Načini disanja
Disanje na usta
Disanje na usta štetno je iz više razloga. Prašina, nečistoća i ostala strana tijela, umjesto da se zadrže na sluznim membranama i dlačicama u nosnicama, disanjem na usta direktno ulaze u dišni sustav. Prolaskom kroz nos, hladan zrak se zagrijava a topao hladi prije nego što uđe u tijelo. Disanjem kroz usta oštećujemo dišni sustav time što u njega unosimo zrak neprimjerenih temperatura. Osim toga, dišući na usta zanemarujemo nosne prolaze uslijed čega se oni onečiste i začepe.
Plitko disanje
Legnite na leđa i položite dlanove na donja rebra. Prilikom udaha bez napora bi trebali osjetiti lagano širenje donjih rebara i njihovo lagano skupljanje prilikom izdaha. Ako se rebra ne pomiču vaše je disanje plitko.
Neuravnoteženo disanje
Legnite se i uzmite par minuta kako bi tijelo uspostavilo normalan ritam disanja. Tada prilikom izdaha brojite u sebi kako bi odredili trajanje izdaha. Nastavite sa normalnim udahom, brojeći u sebi trajanje udaha i zatim usporedite s trajanjem izdaha. Izdah bi trebao trajati nešto duže od udaha. Ukoliko ne, tada je vaše disanje neuravnoteženo.
Zadržavanje daha
Zadržavanje daha nakon udisaja može biti najčešća loša navika disanja. Kako bi ustanovili da li na taj način dišete obratite pažnju na fazu prijelaza između udaha i izdaha. Oni koji zadržavaju dah najčešće se znaju boriti da iniciraju izdah. Takav način disanja čest je tokom vježbanja. Možete na njega utjecati na taj način da svjesno opustite abdomen po završetku udaha.
Obrnuto disanje
Do obrnutog disanja dolazi kada sa dijafragma povlači prema prsima prilikom udisaja a spušta se prema abdomenu prilikom izdisaja. Legnite na leđa i položite dlanove na abdomen. Abdomen bi se trebao polako spuštati kako izdišete i lagano podizati kako udišete. Ako se dešava suprotno, tada dišete obrnuto. Budući da se ovakvo disanje najčešće javlja prilikom većih napora test nije sasvim pouzdan.
Disanje gornjim dijelom pluća
Legnite na leđa i položite jedan dlan na gornji dio prsnog koša a drugi dlan na abdomen. Ako se dlan koji je na prsnom košu pomiče, a drugi koji je na abdomenu ne, definitivno dišete samo iz područja prsnog koša. Takvo disanje je nepotpuno.
